DJEČJA PRAVA U HRVATSKOJ
NACIONALNI DOKUMENTI VAŽNI ZA ŽIVOT DJECE:
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/2010.)
Zakon o pravobranitelju za djecu (NN 73/17)
Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj 2022. – 2026. godine
Nacionalni plan usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NRS 2030) kao hijerarhijski najvišim aktom strateškog planiranja, odnosno oblikovanja i provedbe razvojnih politika Republike Hrvatske.
Nacionalni plan se dodatno usklađuje i s UN Agendom 2030 i ciljevima održivog razvoja.
Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22)
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 )
Zakon o dadiljama (NN 37/13; 98/19)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 137/2013., 98/19, 33/23)
Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 98/19, 18/22, 46/22, 119/22 )
Zakon o udomiteljstvu (NN 90/11, 78/12, 115/18, 18/22)
Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega
Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta
Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva (NN 55/2011., NN 67/2014, NN 63/20)
Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015.)
Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima (NN 28/15, NN 106/22)
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10, NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22)
Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19)
Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju
Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje (NN 133/12)
Prava djece određena su UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, koju je Hrvatska potpisala i ratificirala 1991. godine.
Prihvaćanjem Konvencije Hrvatska je preuzela obvezu da svakom djetetu jamči prava koja ona sadržava.
Temeljna načela
Načelo nediskriminacije (čl.2.); Djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju “neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom, etničkom ili društvenom podrijetlu, vlasništvu, teškoćama u razvoju, rođenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika”.
Načelo prema kojem svako dijete ima pravo na život i razvoj (tjelesni, emocionalni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni) (čl.6.); Djeca imaju pravo na život i razvoj u svim vidovima života, uključivši tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni.
Načelo najboljeg interesa djeteta (čl.3.); Pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta. To se odnosi kako na odluke koje donose vladina, upravna ili zakonodavna tijela, tako i na odluke koje donosi obitelj.
Načelo slobode iznošenja mišljenja (čl.12.); Djeci se mora omogućiti aktivno sudjelovanje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život i dopustiti im slobodu izražavanja mišljenja. Ona imaju pravo izreći svoja gledišta koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.
Republika Hrvatska potpisnica je:
- Konvencije UN-a o pravima djeteta
- Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi (NN 2/17)
- Fakultativnog protokola o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji (NN 5/02)
- Fakultativnog protokola glede uključivanja djece u oružane sukobe(NN 5/02)
- Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/07)
- Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (NN br. 6/07)
- Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (2017.)
VIJESTI IZ EUROPE
DJEČJA PRAVA U EUROPI I SVIJETU
STANJE DJEČJIH PRAVA U SVIJETU DANAS (PDF)
MEĐUNARODNI DOKUMENTI VAŽNI ZA ŽIVOT DJECE
- Konvencija UN-a o pravima djeteta (1989.)
- Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi (NN 2/17)
- Fakultativnog protokola o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji (NN 5/02)
- Fakultativnog protokola glede uključivanja djece u oružane sukobe (NN 5/02)
- Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/07)
- Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (NN br. 6/07)
- Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (2017.)
- Bukureštanska deklaracija o dječjem sudjelovanju u donošenju odluka i stvaranju politika (2018.)
- Europa kakvu djeca žele (2019.)
- Dječji manifest iz Kolna – Kako bi izgledali gradovi prijatelji djece da su djeca gradonačelnici (2019.)
- Europska strategija o pravima djeteta 2021. – 2024.
- Jamstvo za djecu (2021.)
- Strategija za bolji Internet za djecu (2023.)
STRATEGIJA O PRAVIMA DJETETA EU
Svako dijete u Europi i u cijelom svijetu trebalo bi uživati ista prava i živjeti bez diskriminacije i zastrašivanja bilo koje vrste. U Strategiji EU-a o pravima djeteta, Komisija se bavi stalnim i novim izazovima te predlaže konkretne mjere za zaštitu, promicanje i ispunjenje dječjih prava u današnjem svijetu koji se stalno mijenja. Saznaj više.
EUROPSKI PARLAMENT PODUZIMA PRVE KORAKE ZA ZAŠTITU PRAVA DJECE
Europski parlament (EP) usvojio sa 495 glasova za i 58 uz 87 suzdržanih, povodom 30. godišnjice UN-ove Konvencije o pravima djeteta Rezoluciju koja je rezultat je suradnje pet političkih skupina, tj. EPP-a, S&D-a, Obnove Europe, Zelenih / EFA-e i GUE / NGL-a.
Rezolucija jasno naglašava krajnju nužnost da Europska unija (EU) djeluje na ovom polju ne samo zato što je promicanje dječjih prava izričit cilj politika EU i sadržano u Povelji EU o temeljnim pravima, već i zbog toga što djeca čine 20% stanovništva EU i što 23 milijuna djece u EU živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Europski parlament poziva Komisiju i države članice da usvoje Bukureštansku deklaraciju o djeci u EU koja ističe da se „kultura dječjeg sudjelovanja može izgraditi na svim razinama: obiteljskoj, zajedničkoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj – i može donijeti kratke i dugoročne koristi za društvo”. Također poziva države članice da pojačaju sudjelovanje djece u svojim zakonodavnim procesima stvarajući „smislene mehanizme za dječje sudjelovanje, poput dječjih vijeća“.
U pogledu ulaganja u djecu, EP poziva EU i njegove države članice da pojačaju svoje napore u borbi protiv dječjeg siromaštva i da “djecu razmotre kao prioritet pri programiranju i provedbi regionalnih i kohezijskih politika”. Države članice potiču se da „ ulažu u javne usluge za djecu, uključujući brigu o djeci, obrazovanje i zdravstvo“. Ono što je također važno, dokument izrijekom „poziva države članice da podrže uspostavu europske garancije za djecu odgovarajućim resursima“ i naglašava „važnost uvođenja dječjih prava i dobrobiti kao parametara preporuka za pojedine zemlje u okviru europskih Semestra i u skladu s Europskim stupom socijalnih prava ”.
U dokumentu se ističu i sljedeće važne točke:
- najbolji interes djeteta moraju biti u središtu svih politika EU-a,
- poziva „države članice da svako dijete prvenstveno tretiraju kao dijete“
- poziva se na “imenovanje javne osobe visoke razine kao predstavnika EU-a o dječjim pravima”
- osuđuje sve oblike nasilja nad djecom, uključujući seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje
- poziva „države članice da svakom djetetu zajamče pravo na obrazovanje“
- poziva EU da “podrži prijelaz s institucionalnih na usluge u zajednici” .
Manjkavost Rezolucije ogleda se u činjenici da se samo neznatno odnosi na vrijednost ranog razvoja djeteta u kontekstu poboljšanja ravnoteže između posla i života. Na ovaj način, ne naglašava se da je rano djetinjstvo presudno razdoblje života koje je postavilo temelj dječjeg razvoja i propušta priliku da se istakne podrška koju bi roditelji trebali pružiti tijekom ovog najvažnijeg razdoblja.
S obzirom da usvojeni tekst izričito odražava mnoga pitanja u kojima se Eurochild zalagao (poput sudjelovanja djece, rješavanja siromaštva djece i ulaganja u djecu) i da je prijedlog podržalo i izradilo pet različitih političkih skupina, Eurochild smatra da je ovo prvi važan korak, u ovom novom parlamentu, za bolju zaštitu dječjih prava u Europi.
Na temelju ove Rezolucije Eurochild se raduje suradnji sa prvacima dječjih prava i ponovno uspostavljenoj intergrupi za prava djece Europskog parlamenta kako bi se osiguralo da su prava djece u središtu donošenja politika za mandat u EP 2019.- 2024. godine.
Izvor: Eurochild organizacija
DOKUMENTI SU DOSTUPNI NA SLJEDEĆIM LINKOVIMA:
Fakultativni protokol o postupku povodom prituzbi
Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta glede ukljucivanja djece u oruzane sukobe
Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom
Konvencija o najnizoj dobi za zaposljavanje
Konvencija o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika djecjeg rada
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom
Opci komentar 14 najbolji interes djeteta
VE-konvencija Spolno zlostavljanje
Smjernice o pravosuđu prilagođenom djeci 2010
UN_CRC_OPCI KOMENTAR br.25_o pravima djece u odnosu na digitalno okruzenje-1
Strategija za bolji internet za djecu (BIK+)
Zakon o potvrdjivanju Eur. konvencije o ostvarivanju djecjih prava
NOVI EUROPSKI KAPETANI: HOĆE LI DJECU PRIBLIŽITI EUROPI?
Usvajanjem Lisabonskog ugovora 2009. godine, Europska unija se složila da je promicanje dječjih prava jedan od njegovih glavnih ciljeva.
U stvarnosti Europska unija često ignorira djecu. Čak i na područjima politike koja su izravno relevantna za djecu, poput promicanja brige o djeci, prednost imaju ekonomski problemi poput povećanja sudjelovanja roditelja na tržištu rada. Od osnivanja Eurochilda 2004. godine organizacija se zalaže i zagovara za dovođenje dječje perspektive u koordinaciju politike ciklus EU, Eurochild je pokazao da EU ima ključnu ulogu – u određivanju prioriteta, dajući smjernice politike, praćenje napretka i pružanje financijskih poticaja za djecu i mlade.
Možda je institucionalna promjena 2019. godine prijelomni trenutak. Iako u EU u novom sazivu nema povjerenika za djecu, izabrana je potpredsjednica za demokraciju i demografiju – Dubravku Šuicu – koja ima zadatak izraditi sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta. Zajedno s NicholasomSchmitom, povjerenikom za poslove i socijalna prava, ona će razviti europsko jamstvo za djecu, inicijativu koja ima unutarstranačku političku potporu u Europskom parlamentu i sve veću potporu država članica.
Kako se prioriteti EU oblikuju, djeca i obitelji – posebno oni koji žive na margini društva zbog siromaštva, migracijskog statusa, invaliditeta ili izloženosti nasilju – riskira se da ispadnu iz fokusa.
Ne možemo si priuštiti izgubiti ovu priliku. Vlade širom svijeta probudile su se usred dječje dobrobiti za zdrav društveni razvoj. Europska unija – kao svjetski prvak u pogledu ljudskih prava i participativne demokracije – trebala bi biti vodeća „sila“.
Pitate se kako? Evo kako:
- Rješavanje klimatske krize s pravom se našlo na vrhu političke agende. Hitno nam je potreban europski okvir koji odražava ciljeve održivog razvoja koji kombiniraju socijalne, gospodarske i okolišne ciljeve, stavljajući dobrobit djece i mladih u središte.
- Drugo, ne postoji bolji način pružanja „ekonomije koja djeluje za ljude“ od potpore obiteljima uz odgovarajuću potporu i pristup kvalitetnom obrazovanju i njezi u ranom djetinjstvu, zdravstvu, obrazovanju, stanovanju i prehrani. Zapravo, Eurochildova studija Childonomics jasno pokazuje da će, kada te osnovne javne usluge dobro funkcioniraju i budu inkluzivne, biti manja potražnja za uslugama koje se bave posljedicama socijalne fragmentacije. Beskućništvo, loše mentalno zdravlje, zlouporaba supstanci i nasilje odražavaju neuspjeh našeg socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sustava da adekvatno podrži djecu i obitelji. Zato će jamstvo za djecu poslati tako važan politički signal državama članicama kao i ponuditi potrebne financijske poticaje.
- Napokon, europske demokracije su pod velikim pritiskom. Ljudska prava napadaju dezinformacijske kampanje. Neke vlade otvoreno narušavaju dogovorena pravila zakona. „Novi poticaj europskoj demokraciji“ trebao bi biti jedan od glavnih prioriteta EU-a.
No, hoće li EU posvetiti dužnu pozornost ulozi dječjeg sudjelovanja? Pogrešno je mišljenje da državljanstvo započinje glasovanjem u 18. Uključivanje djece u odlučivanje treba započeti od najranije dobi. Djelovanjem potpuno sudjelujući u razvoju djece, kritičko razmišljanje, samopouzdanje – neophodni su u svakoj zdravoj demokraciji. Europska komisija želi potaknuti široku raspravu o budućnosti Europe. Vjerujemo da će ovo uključivati i djecu.
Nadamo se da će Europska unija približiti djeci njeno srce.
Pred nama je još dug put, a pred nama su mnogi izazovi. Ali radeći zajedno možemo napraviti razliku – uključujući i naše članove iz Velike Britanije čiji su napori na promicanju dječjih prava u politici i praksi bili i ostat će ključni izvor inspiracije na cijelom kontinentu – što god se desilo s Brexitom!
ChristineLagarde, Ursula von derLeyen, Charles Michel, David Sassoli Autorska prava: Europska unija, 2019.
